FAQ

Budući da se čišćenje izvodi sa nježnim pritiskom,a ne visokotlačnim pranjem,u potpunosti je sigurno i ne oštećuje fasade.

Našom tehnologijojm čišćenja možemo tretirati žbukane fasade,ciglene fasade,

metalne i aluminijske fasade(panele),betonske fasade,pješčano-vapnene fasade,prirodni kamen…

Troškovi čišćenja fasada razlikuju se od nekretnine do nekretnine. Troškovi čišćenja fasada ovise o vrsti fasade (žbuka, metal, kamen ili klinker fasada), veličini površine koju se čisti i stupnju zaprljanosti fasade kuće. Kako bi se napravila detaljna procjena troškova, prije čišćenja fasade mora se obaviti neobavezujući pregled. U CleanFix -u to kombiniramo izravno s besplatnim probnim područjem kako bismo pokazali potencijalne rezultate čišćenja fasada, bolje procijenili stupanj zaprljanosti i stvorili mjerenja za područje koje se čisti.

Ovisno o nekretnini, ponuda za čišćenje fasada može se dati izravno na licu mjesta. U slučaju većih nekretnina, priprema ponude može potrajati nekoliko radnih dana.

U svakom slučaju,čišćenje fasade je do 70% jeftinije u odnosu na ponovno bojanje fasade.

Alge i gljivice su mikroskopski sitni oblici života koji se kao jedinke ne vide golim okom. Većinom su jednostanični, ali mogu biti i višestanični. Rastu na svim mogućim podlogama (drvu, metalima, staklu, plastici itd.), a osnovni preduvjet za njihov razvoj je vlaga.

Kod zaprljanja na fasadama uglavnom je riječ o obrastu algama ili gljivicama, posebno na sjevernim i zapadnim pročeljima, odnosno na vlažnijim dijelovima fasada. Kroz svoj razvojni vijek prilagodile su se različitim uvjetima okoline te su u mogućnosti razvijati se i rasti u različitim nepovoljnim okolnostima.

Zbog njihove otpornosti vrlo je bitno poznavati mehanizam njihova nastanka. Alge i gljivice su naširoko rasprostranjene u prirodi, odgovorne su za funkcioniranje ekološke ravnoteže i korisne u razgradnji organskih tvari, ali štetne u poljoprivredi, životinjskom svijetu i sektoru prehrane. One se na fasade prenose vjetrom i tu ih može biti i do 1.000.000/m3

Alge i gljivice se osobito dobro razvijaju na podlogama (fasadama) koje su kroz duži period izložene temperaturama iznad 20 °C i velikoj količini vlage.

Čišćenje fasada vršimo bez konstrukcije skele. Umjesto toga koriste se teleskopski štapovi kojima možemo očistiti fasadu do visine od 12 metara. Ako je fasada viša od 12 metara, koristi se zračna radna platforma.

Obično smo na dužnosti od veljače do prosinca. To ovisi o vremenu, jer se fasade ne čiste po mrazu i temperaturama ispod 3 ° C.Isto tako,otežani su uvjeti za rad po kiši i jakom vjetru.

Kako bismo bili u mogućnosti oprati i očistiti vašu fasadu,bit će potrebno našim djelatnicima osigurati pristup priključku struje i vode u neposrednoj blizini vašeg objekta.

Sva sredstva koja koristimo u radu su posve biorazgradiva te tako otpadne vode koje nastaju prilikom čišćenja nisu štetne ni za ljude niti za okoliš.

Redovitim mjerama održavanja objekta moguće je na najmanju moguću mjeru svesti zadržavanje vlage i prljanje fasade i time smanjiti rizik od pojave algi i gljivica. Te su mjere sljedeće:

• odvodnja površinskih voda s objekta

• redovito čišćenje krovnih žljebova

• redovito kontroliranje drenaže

• čišćenje snijega

• redovito čišćenje fasade

Učinkovitost konzerviranja završnih slojeva i hidrofobno djelovanje s vremenom opada, zbog čega je potrebno zaštititi fasadu, tj. periodično izvršiti prebojavanje premazima s dodanim biocidnim sredstvom.

Ispunjavanje građevinsko-konstruktivnih zahtjeva važan je element u planiranju izvedbe objekta. Kod samog projektiranja osobitu pažnju treba posvetiti izradi detalja bitnih za sprječavanje izravnog vlaženja fasade.

Čimbenici koji utječu na pojavu mikroorganizama su: nekorektno izvedena nadstrešnica, nedostatna odvodnja vode (curenje vode sa zidnih vijenaca i prozorskih klupčica), nezabrtvljeni priključni dijelovi, loše izvedena odvodnja, loše izvedena hidroizolacija i stvaranje kondenzata na fasadi zbog nedostatne toplinske izolacije.

Obrast mikroorganizmima na zgradama znak je da je na tim mjestima vrlo sporo sušenje površine.

Daljnji uzroci pojave algi i gljivica su vezani uz planiranje vremena gradnje. Zbog sve kraćeg vremena gradnje i gradnje zimi reducirano je vrijeme sušenja, a time i mogućnosti sušenja pojedinih faza gradnje. Posljedica toga je visoki udio preostale vlage u zidovima.

Odgovornost čovjeka prema smanjenju zagađenja okoliša, ušteda energije te doprinos smanjenja globalnog zatopljenja, kao i važeća građevno-tehnička regulativa, obvezuju na izbor i primjenu materijala kojima ostvarujemo potrebnu toplinsku zaštitu.

Najčešće primjenjivani oblici toplinske zaštite su povezani sustavi za vanjsku toplinsku izolaciju (ETICS sustavi). Tako izvedena toplinska zaštita ima znatan utjecaj na uvjete vlage i temperature vanjske stjenke fasade. Naime, toplinskom izolacijom objekta smanjuje se prolaz topline kroz vanjske zidove, pri čemu se ostvaruje ušteda energije grijanja, ali se istovremeno i znatno smanjuje akumulacija topline relativno tankih slojeva vanjske stjenke. Površina žbuke zbog toga ostaje duže vlažna i stvara se povoljna klima za rast mikroorganizama.

Nema općenitog odgovora na ovo pitanje. Veličina, pristupačnost i stupanj zaprljanosti fasade ovdje igraju važnu ulogu. U obiteljskoj kući obično se čitava fasada može očistiti u jednom danu.